Ugradnjom hvatača nečistoča koji ima otplinjavanje će se takve smetnje svesti na minimum, a s vremenom i nestati. Zadatak tog uređaja, osim hvatanja nečistoća, je i ispuštanje nakupljenog zraka u instalaciji.

Potreba za ispiranjem je ono što svaki proizvođač preporuča kod ugradnje termostatskih ventila. Naime, da bi on izvršavao funkciju otvaranja i zatvaranja (povećenje i smanjenje protoka u radijatoru) tekućina u njemu mora biti čista, bez čestica metala ili drugih nečistoća. U radijatorima koji nisu dirani 20-tak i više godina se itekako nataložilo mnogo nečistoća.

Sada imate donekle konstatni protok jer nitko ne zatvara i otvara ventile. Promjenom protoka te će nečistoće početi više "putovati" i "zaštopavati" prolaz, tj. pravovremeno otvaranje i zatvaranje, najjednostavnije rečeno ventil neće moći raditi ono što mu je zadaća.
Rezultati togu su neravnomjerna progrijanost (nema odgovarajućeg protoka), što će stvarati nezadovoljstvo korisnika (žaliti će se da radijatori ne griju!), a i računi mogu biti nesrazmjerni potrošnji (jer radijator nije ravnomjerno progrijan).

Ugradnjom ventila koji na sebi ima i regulaciju temperature i automatsko hidrauličko uravnoteženje osigurava se konstantni tlak preko radijatorskog ventila.
Uobičane oscilacije tlaka više neće utjecati na protok kroz radijatore.
Rezultati su smanjenje potrošne energije kroz smanjenje gubitaka, nema šumova i buke u radijatorima i u konačnici zadovoljstvo korisnika uz smanjene troškove.

Sastavila:
Sandra Vukelić d.i.stroj.